Šibenski katalog
Svaki drugi kredit potencijalno ‘loš’ jer za ratu treba više od 40 posto plaće

Središnja banka objavila Makropridencijalnu dijagnostiku za 4. kvartal

Da nije bilo ruske invazije na Ukrajinu, Hrvatska narodna banka (HNB) bi u skeneru sistemskih rizika financijskom sustavu poprilici utvrdila da su oni više-manje ostali na nešto povišenoj, ali stabilnoj razini.

Podvlačeći crtu pod posljednje tromjesečju godine, središnja banka je ustanovila da je oporavak bio brži od očekivanja, poduzeća su se manje oslanjala na fiskalne potpore. Najveću neizvjesnost predstavljao je rasplet pandemije, bauk inflacije, divljanje cijena stambenih nekretnina i jačanje geopolitičkih rizika.

Stoga su ocjene izloženosti sistemskim rizicima za sve sektore ostale nepromijenjene u odnosu na prethodnu procjenu, zaključio je HNB u Makroprudencijalnoj dijagnostici za četvrti kvartal.

Snažni rast

Spor, ali postupni rast procijepljenosti i navikavanje na suživot s koronavirusom te labavije epidemiološke mjere pogodovali su oporavku potražnje, dobroj turističkoj sezoni i dovele do snažnog rasta – u 2021. očekuje se 10,8 posto.

Najveći faktor neizvjesnosti u zadnja tri mjeseca bio je novi soj, omikron, koji će se s vremenom pokazati ipak manje opasnom varijantom u odnosu na prethodnicu deltu. “Prema raspoloživim pokazateljima, domaća ekonomska aktivnost u posljednjem se tromjesečju povećala unatoč novom valu pandemije.

No, vidljivo je usporavanje intenziteta oporavka. Raspoloženje potrošača blago se pogoršalo, kao i poslovna očekivanja u industriji i uslugama. Naglašena neizvjesnost u smislu budućeg tijeka pandemije tako je i nadalje glavni rizik za gospodarsku aktivnost”, stoji u analizi.

Snažan oporavak potaknule su sve komponente potražnje, posebno oporavak turističkih prihoda, a lani su se snažno oporavili prihodi poduzeća. Podaci Porezne uprave ilustriraju da je iznos fiskaliziranih računa porastao za četvrtinu u odnosu na 2020. te 3,5 posto prema 2019.

Poslovanje još opterećuju poremećaji u dobavnim lancima te inflacija dobavljačkih cijena i transporta, dok visoka stopa zaraza koronavirusom remeti svakodnevno poslovanje. Istovremeno, kombinacija oporavka prihoda i povoljni uvjeti financiranja olakšali su podmirivanje dugova.

I na kućanstva se prelijeva bolja makro slika. Blagi rast ukupnog dohotka i trend pada kamatnih stopa omogućuju nastavak pada tereta otplate, premda se sami dug povećava zahvaljujući snažnom rastu stambenih kredita.

Oni su lani porasli otprilike 10 posto, a oporavila se i potražnja za nenamjenskim zajmovima. “Pritom se oko polovine kredita potrošačima odobrava uz omjer otplata duga i dohotka viši od 40%, što se (…) može smatrati kreditima s povišenim rizikom nenaplativosti”, ističe HNB.

Novi problemi

Upozoravaju da su cijene stambenih nekretnina u pet godina porasle za 40 posto, a cijene u trećem tromjesečju 2021. skočile 9 posto na godišnjoj razini.

Potencijalne okidače za materijalizaciju rizika HNB identificira u novim problemima globalnih dobavnih lanaca, jačanje inflacije, precijenjenosti stambenih nekretnina koja povećava rizik pada njihovih cijena što bi pratili i drugi šokovi za dužnike i banke.

Na nišanu su bile i geopolitičke napetosti koje se potencijalno prelivaju u više cijene energenata (nafte i plina) te sirovina, kao i premije za rizik.

Sve je to vrijedilo do prošlog petka kada je geopolitička nestabilnost prerasla u rat. U svega nekoliko dana domaći Sberbank je na rubu propasti, ostale banke se opskrbljuju likvidnošću, poduzeća zbrajaju štete, prognoze za turističku sezonu su sumorne, na istoku Europe je izbjeglički val, a otvoreno se spominje mogućnost nuklearnog rata.

Preneseno s: Poslovni.hr